Međunarodna konferencija 17. Dani kriznog upravljanja održana je u Tuheljskim Toplicama, 22. i 23.05.2024. prema predviđenim tematskim cjelinama, radionicama i panelima.
Zaključci koji se donose su sljedeći:
- Proces naučenih lekcija i analize kriznih situacija imaju posebnu važnost u kriznim situacijama. Više je nego dovoljno razloga
zašto je provedba analize i cijelog procesa naučenih lekcija, ključna u kriznom menadžmentu. Proces naučenih lekcija ima važnu
ulogu u poboljšanju odgovora, planiranju, upravljanju rizicima, koordinaciji u kriznim situacijama. Procesiranje tih lekcija omogućuje
da izvučemo vrijedne spoznaje i primijenimo ih kako bismo bolje upravljali i odgovorili na buduće izazove
Uz analizu kriznih situacija potrebno je koristiti ciljana i sveobuhvatna istraživanja za tematska područja kriznog menedžmenta o
kojima nemamo dovoljno informacija obzirom na njihovu kompleksnost i interdisciplinarnost kako bi se omogućila povratna informacija od svih relevantnih sudionika o trenutnom stanju sustava kriznog menadžmenta.
- Analiza kriznih situacija je kontinuirani proces koji zahtjeva sveobuhvatan i koordiniran pristup. Integracija prevencije, pripreme,
odgovora i oporavka omogućava svim sudionicima da efi kasno upravljaju krizama i minimiziraju njihove negativne posljedice te da
stavljaju naglasak na preventivno-planske aktivnosti s ciljem jačanja otpornosti na krizne situacije.
- Ključna je uloga održivosti u sektorima poput turizma, proizvodnje hrane, prometa, te važnost suradnje između vlada, privatnog
sektora, lokalnih zajednica i građana za postizanje ciljeva održivog razvoja i očuvanje okoliša za buduće generacije.
- Klimatske promjene identifi cirane su kao jedan od najozbiljnijih rizika današnjice, s posebnim naglaskom na poljoprivredu i prehrambeni sustav kao značajne izvore emisija stakleničkih plinova.
- Iako smo svjesni klimatskih promjena još uvijek smo nedovoljno educirani o njihovim uzrocima i rješenjima.
- Sveobuhvatan pregled različitih aspekata održivosti u različitim sektorima, uključujući turizam, korporacije, proizvodnju hrane
i promet naglašava potrebu za obrazovanjem, informiranjem, tehnološkim inovacijama i lokalnim inicijativama kako bi se postigli
ciljevi održivog razvoja i očuvao okoliš.
- Uloga medija u kriznim situacijama ključna je za učinkovito upravljanje kriznim situacijama.
- Mediji imaju veliku moć u oblikovanju javnog mnijenja i mogu značajno utjecati na ponašanje i stavove javnosti. Njihov utjecaj
ovisi o vjerodostojnosti, kvaliteti izvještavanja i etičkim standardima. Da bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija, potrebno je
provoditi kontinuiranu provjeru činjenica, koristiti vjerodostojne izvore, transparentno komunicirati i kroz centralizirani komunikacijski tim osiguravati konzistentnost poruka.
- Mediji mogu pozitivno utjecati na upravljanje krizom pravovremenim izvještavanjem o sigurnosnim mjerama, ali i negativno
širenjem neprovjerenih informacija i lažnih vijesti. Zato je važno balansirati između informiranja i izbjegavanja panike objavljivanjem
činjenica i smirujućih poruka.
- Tradicionalni mediji i dalje imaju značajan utjecaj zbog svoje vjerodostojnosti, iako društveni mediji omogućuju brže širenje
informacija ali povećavajući rizik od širenja dezinformacija. Stoga, u digitalnom dobu, brzina širenja informacija mrežnim kanalima,
platformama i aplikacijama predstavlja izazov i za profesionalne novinarske standarde.
- Greške koje profesionalci mogu napraviti uključuju nedostatak transparentnosti, širenje netočnih informacija i nepripremljenost
na brze promjene. Redovita obuka stručnjaka kao i naučene lekcije mogu značajno poboljšati sposobnost za učinkovito suočavanje
s budućim krizama.
- Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšavanju Sustava za rano upozoravanje na način da se osigura kontinuirana provedba
aktivnosti na izmjenama i dopunama Standardnih operativnih procedura u vezi razmjeni informacija sustava za rano upozoravanje i
krajnjih korisnika operativnih snaga sustava civilne zaštite.
- Nadalje provoditi stožerne vježbe u cilju stvaranja uvjeta za postupanje sukladno donesenim Standardnim operativnim procedurama.
- Provoditi aktivnosti na unaprjeđivanju sustava uzbunjivanja osoba s posebnim potrebama.
- Kontinuirano poduzimati aktivnosti na uvođenju novih digitalnih tehnologija s ciljem poboljšavanja sustava za rano uzbunjivanje.
- U pogledu jačanja sigurnosti i prepoznavanja rizika kod gospodarskih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom potrebno
je razraditi planove koji će omogućiti rano upozoravanje kako bi se izbjegli požari ili neki drugi oblici ugroza.
- Potrebno je provesti edukaciju u svezi implementacije planova kriznog postupanja u tvrtkama koje se bave gospodarenjem
otpadom.
- Potaknuti međuresornu suradnju svih tijela koji sudjeluju u ranom upozoravanju ali i saniranju teških posljedica.
- Promovirati sigurnost građana, a pri tome osigurati ispunjavanje ciljeva održivog gospodarenja otpadom.
Zaključci 17. međunarodne konferencije Dani Kriznog Upravljanja, DKU 2024.pdf
Za organizacijski odbor i znanstveni odbor
prof. dr. sc. Sanja Kalambura