ZAKLJUČCI 17. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA, DKU 2024

Međunarodna konferencija 17. Dani kriznog upravljanja održana je u Tuheljskim Toplicama, 22. i 23.05.2024. prema predviđenim tematskim cjelinama, radionicama i panelima.

Zaključci koji se donose su sljedeći:

  • Proces naučenih lekcija i analize kriznih situacija imaju posebnu važnost u kriznim situacijama. Više je nego dovoljno razloga
    zašto je provedba analize i cijelog procesa naučenih lekcija, ključna u kriznom menadžmentu. Proces naučenih lekcija ima važnu
    ulogu u poboljšanju odgovora, planiranju, upravljanju rizicima, koordinaciji u kriznim situacijama. Procesiranje tih lekcija omogućuje
    da izvučemo vrijedne spoznaje i primijenimo ih kako bismo bolje upravljali i odgovorili na buduće izazove
    Uz analizu kriznih situacija potrebno je koristiti ciljana i sveobuhvatna istraživanja za tematska područja kriznog menedžmenta o
    kojima nemamo dovoljno informacija obzirom na njihovu kompleksnost i interdisciplinarnost kako bi se omogućila povratna informacija od svih relevantnih sudionika o trenutnom stanju sustava kriznog menadžmenta.
  • Analiza kriznih situacija je kontinuirani proces koji zahtjeva sveobuhvatan i koordiniran pristup. Integracija prevencije, pripreme,
    odgovora i oporavka omogućava svim sudionicima da efi kasno upravljaju krizama i minimiziraju njihove negativne posljedice te da
    stavljaju naglasak na preventivno-planske aktivnosti s ciljem jačanja otpornosti na krizne situacije.
  • Ključna je uloga održivosti u sektorima poput turizma, proizvodnje hrane, prometa, te važnost suradnje između vlada, privatnog
    sektora, lokalnih zajednica i građana za postizanje ciljeva održivog razvoja i očuvanje okoliša za buduće generacije.
  • Klimatske promjene identifi cirane su kao jedan od najozbiljnijih rizika današnjice, s posebnim naglaskom na poljoprivredu i prehrambeni sustav kao značajne izvore emisija stakleničkih plinova.
  • Iako smo svjesni klimatskih promjena još uvijek smo nedovoljno educirani o njihovim uzrocima i rješenjima.
  • Sveobuhvatan pregled različitih aspekata održivosti u različitim sektorima, uključujući turizam, korporacije, proizvodnju hrane
    i promet naglašava potrebu za obrazovanjem, informiranjem, tehnološkim inovacijama i lokalnim inicijativama kako bi se postigli
    ciljevi održivog razvoja i očuvao okoliš.
  • Uloga medija u kriznim situacijama ključna je za učinkovito upravljanje kriznim situacijama.
  • Mediji imaju veliku moć u oblikovanju javnog mnijenja i mogu značajno utjecati na ponašanje i stavove javnosti. Njihov utjecaj
    ovisi o vjerodostojnosti, kvaliteti izvještavanja i etičkim standardima. Da bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija, potrebno je
    provoditi kontinuiranu provjeru činjenica, koristiti vjerodostojne izvore, transparentno komunicirati i kroz centralizirani komunikacijski tim osiguravati konzistentnost poruka.
  • Mediji mogu pozitivno utjecati na upravljanje krizom pravovremenim izvještavanjem o sigurnosnim mjerama, ali i negativno
    širenjem neprovjerenih informacija i lažnih vijesti. Zato je važno balansirati između informiranja i izbjegavanja panike objavljivanjem
    činjenica i smirujućih poruka.
  • Tradicionalni mediji i dalje imaju značajan utjecaj zbog svoje vjerodostojnosti, iako društveni mediji omogućuju brže širenje
    informacija ali povećavajući rizik od širenja dezinformacija. Stoga, u digitalnom dobu, brzina širenja informacija mrežnim kanalima,
    platformama i aplikacijama predstavlja izazov i za profesionalne novinarske standarde.
  • Greške koje profesionalci mogu napraviti uključuju nedostatak transparentnosti, širenje netočnih informacija i nepripremljenost
    na brze promjene. Redovita obuka stručnjaka kao i naučene lekcije mogu značajno poboljšati sposobnost za učinkovito suočavanje
    s budućim krizama.
  • Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšavanju Sustava za rano upozoravanje na način da se osigura kontinuirana provedba
    aktivnosti na izmjenama i dopunama Standardnih operativnih procedura u vezi razmjeni informacija sustava za rano upozoravanje i
    krajnjih korisnika operativnih snaga sustava civilne zaštite.
  • Nadalje provoditi stožerne vježbe u cilju stvaranja uvjeta za postupanje sukladno donesenim Standardnim operativnim procedurama.
  • Provoditi aktivnosti na unaprjeđivanju sustava uzbunjivanja osoba s posebnim potrebama.
  • Kontinuirano poduzimati aktivnosti na uvođenju novih digitalnih tehnologija s ciljem poboljšavanja sustava za rano uzbunjivanje.
  • U pogledu jačanja sigurnosti i prepoznavanja rizika kod gospodarskih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom potrebno
    je razraditi planove koji će omogućiti rano upozoravanje kako bi se izbjegli požari ili neki drugi oblici ugroza.
  • Potrebno je provesti edukaciju u svezi implementacije planova kriznog postupanja u tvrtkama koje se bave gospodarenjem
    otpadom.
  • Potaknuti međuresornu suradnju svih tijela koji sudjeluju u ranom upozoravanju ali i saniranju teških posljedica.
  • Promovirati sigurnost građana, a pri tome osigurati ispunjavanje ciljeva održivog gospodarenja otpadom.

Zaključci 17. međunarodne konferencije Dani Kriznog Upravljanja, DKU 2024.pdf

Za organizacijski odbor i znanstveni odbor

prof. dr. sc. Sanja Kalambura