Civilna zaštita zauzima važno mjesto u sustavu nacionalne sigurnosti za integrirano upravljanje rizicima od katastrofa i koordinaciju sudionika na svim razinama sustava civilne zaštite. Potrebno je kontinuirano provoditi formalno i neformalno obrazovanje za sustav civilne zaštite, prepoznavati izazove upravljanja civilnom zaštitom u kriznim situacijama te identificirati preporuke za poboljšanja. Aktivnosti jačanja kriznog upravljanja u civilnoj zaštiti na regionalnoj razini moguće je efikasnim korištenjem sredstava dostupnih putem programa Europske unije. Također potrebno je imati u vidu značajan doprinos inženjerske zajednice za upravljanje u kriznim situacijama. I dalje su neophodne aktivnosti za zaštitu i spašavanje stanovništva od prijetnji neeksplodiranih sredstva i improviziranih eksplozivnih naprava. Nužno je staviti fokus i sklanjanje stanovništva te imati u vidu trenutno stanje i perspektive skloništa osnovne zaštite.
Zaštita od požara i vatrogastvo od posebnog su interesa za sektor sigurnost i krizno upravljanje. Republika Hrvatska kontinuirano ulaže u područje zaštite od požara i vatrogastva, što je vidljivo i kroz razvoj Programa aktivnosti posebnih mjera zaštite od požara koji kroz mnoge izmjene i dopune, od njegova donošenja u ožujku 1994., uzima u obzir multidisciplinarnost ovog područja i nove ugroze te je zadnjim izmjenama aktualizirano pitanje provedbe evakuacije hotela i autokampova, a kao novi obveznici programa pojavljuju se turističke tvrtke i Hrvatska turistička zajednica.
Sigurnost prometa u suvremenom cestovnom prometu problematika je većine zemalja jer je, uz sve poduzete aktivne i pasivne mjere sigurnosti te infrastrukturna poboljšanja, broj stradalih u prometu i dalje znatan. Predlažu se nove mjere posebice vezane uz aktivno korištenje sigurnosnog pojasa tijekom vožnje. Istodobno, neophodno je jačati i kapacitete policije u dijelu provedbe mjera sigurnosti cestovnog prometa u uvjetima katastrofa.
Dio sigurnosti zračnog prometa svakako su i kapaciteti za operativno djelovanje u zrakoplovnim nesrećama. Imperativ je da se osigura brza i učinkovita reakcija pri zrakoplovnim nesrećama što je moguće kroz obuku i uvježbavanje sudionika koji su uključeni u operativno djelovanje, opremanje te razvojem standardnih operativnih postupaka s ciljem razvoja sigurnosti putnika i osoblja te minimiziranja posljedica.
Utjecaj svemirskog vremena i praćenje prognoze vrlo je važno za sigurnost zračnog prometa jer Sunčeva aktivnost i galaktičko zračenje imaju utjecaj na navigacijske satelite, komunikacijske uređaje visoke frekvencije te mogu povećati dozu radijacije koju primaju putnici i osoblje. Stoga je iznimno važno kontinuirano pratiti svemirsko vrijeme te razvijati nove modele koji prate dinamiku promjena u bliskom svemiru te izdavati pravovremen prognoze kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere.
Posljedice koje izazivaju klimatske promjene na okoliš, gospodarstvo i sigurnost država i njihovog stanovništva uglavnom su negativne. Povećavanje temperature na planeti Zemlji, kao jedan dio klimatskih promjena, utječe na raspolaganje resursima pitke vode, topljenje leda na polovima i povećanje nivoa mora. Upravljanje rizicima, prilagođavanje gospodarstva, poboljšanje poslovne sigurnosti i smanjenje ranjivosti na određene pojave samo su dio procesa koji treba pokrenuti s ciljem ublažavanja utjecaja klimatskih promjena. Obzirom na globalnu situaciju u okolišu i ekološke ugroze koje nam prijete, vozila pogonjena vodikom mogu biti jedno od rješenja te se smatraju kao dobra zamjena za automobile na fosilna goriva. Klimatske promjene imaju utjecaj na rad kritičnih subjekata te se sezonske prirodne pojave pojavljuju kao pravilo, a ne iznimka. Zato je potrebno analizirati utjecaj prirodnih pojava na kritične subjekte, kao i „domino efekt“ na rad drugih kritičnih subjekata i samu zajednicu te promišljati i adekvatnim preventivnim i represivnim mjerama.
Ovisnost otpornosti kritičnih subjekata i nacionalne sigurnosti važna je jer poremećaji kritičnih subjekata mogu imati ozbiljne utjecaje na vitalne nacionalne interese. Također vlade zemalja moraju se nositi s nastalim kriznim stanjima što rade donoseći nove normativne okvire upravljanja krizama i operativna rješenja u praksi. Vlade moraju donositi strateške odluke i tumačenja krize, koje su dakako podložne analizama u svrhu naučenih lekcija, budućih poboljšanja i proaktivnih odgovora na buduća krizna stanja. Također je potrebno promišljati o adekvatnom korištenju dionika sustava civilne zaštite i sustava domovinske sigurnosti.
Pandemija bolesti COVID-19 bila je generator mnogih promjena u svim aspektima društva te znatan utjecaj na rad kritičnih subjekata i nacionalnu sigurnost. Uslijed pandemijske krize zakazali su logistički lanci za nabavku medicinske opreme, ali i drugi subjekti od značaja za vitalno funkcioniranje zajednice. Došlo je do reorganizacije energetskih zaliha i lanaca dobave energenata čije su posljedice redukcija potrošnje te povećanje osnovnih životnih troškova. Postavlja se paradigma kako znanstveno-stručna zajednica mora ponuditi rješenja za digitalnu transformaciju sustava upravljanja rizicima i ranog upozoravanja od katastrofa te financijske instrumente u cilju izgradnje i jačanja kapaciteta prevencije, spremnosti i odgovora te jačanja otpornosti kritičnih subjekata. Uslijed navedenih kriznih događaja mnoge tvrtke prepoznale su kako je odlika uspješnih i dugovječnih tvrtki njihova sposobnost brze prilagodbe i odgovora. Tome pridonosi kvalitetno osoblje te se poslodavci sve više oslanjaju na upravljanje ljudskim potencijalima. Osim navedenog potrebno je jačati otpornost na krize i katastrofe tvrtke malog i srednjeg poduzetništva.
Uslijed nedavnih i trenutnih kriznih događaja osobito se bilježe promjene u ponašanju ljudi i promjene u organizaciji i tehnologiji rada. Ljudi su pokazali zabrinutost kroz simptome anksioznosti koja je blijedila s trajanjem krize i popuštanjem mjera. Usvojili su nove potrošačke navike, barem što se tiče informatički pismene populacije. Osobito u početku krize, više se kupuje preko interneta i u manjim lokalnim trgovinama, dok se kupovina u hipermarketima napušta. Istovremeno broj zaposlenih pada, a troškovi rada rastu što utječe na organizaciju rada. Jenjavanjem COVID-19 krize, intenzivno se aktualizira kriza izazvana ratom u Ukrajini. Empirijski podaci pokazuju da su psihološki učinci rata prisutni i u Hrvatskoj s obzirom da se bilježe anksiozni simptomi kao odraz zabrinutosti prijetnjom mogućeg širenja ratnih sukoba i upotrebe nuklearnog oružja. Takva zabrinutost nadvladava i psihološke učinke prethodne COVID-19 krize.
Digitalne inovacije, posebno nedavni napredak u razvoju umjetne inteligencije, stvorile su poremećaj u mnogim područjima kao što su obrazovanje i kibernetička sigurnost. Nove tehnologije poput velikih jezičnih modela trebaju se koristiti i uključiti u obrazovne procese, a nastavnici ih trebaju prihvatiti kao vrijedne alate. Nastavnici bi se trebali prilagoditi i kretati prema novim metodologijama koje je omogućio napredak u području umjetne inteligencije, simulacija i tehnologiji 3D ispisa.
Nove tehnologije koriste se i u zaštiti od požara i vatrogastvu te su kreirani informacijski sustavi koji omogućuju vatrogascima učinkovitije upravljanje postupcima vatrogasnih postrojbi osobito pri vatrogasnim intervencijama. Takvi sustavi moraju biti intuitivni i jednostavni za korištenje te biti dostupni putem mreže ili aplikacija na pametnom telefonu.
Lockdown i druge epidemiološke mjere ubrzali su razvoj rada na daljinu, te se razvija telemedicina kao relativno poznati, no do sada zanemarivani oblik rada. Kao takva ima brojne prednosti (pružanje brze usluge, smanjenje troškova i sl.), ali i očite manjkavosti s obzirom da ne omogućuje preciznu dijagnostiku. Unatoč svemu, neki aspekti telemedicinskog rada mogu efikasno biti implementirani i nakon krize.
Potrebe za sigurnošću u kibernetičkom okruženju neprestano rastu. Problem se mora rješavati na svim razinama korištenjem automatiziranih postupaka i rješenja Interneta stvari za zaštitu mreža i infrastrukture u stvarnom vremenu, kao i dizajniranjem i digitalizacijom postupaka upravljanja sigurnošću podataka. Obrazovanje budućih stručnjaka za kibernetičku sigurnost trebalo bi uključivati lekcije iz etičkog hakiranja koje će im omogućiti suprotstavljanje takvim prijetnjama u stvarnom svijetu.
Iako je u jeku današnjih kriza terorizam pomalo istisnut s naslovnica medija, BiH se i dalje nalazi na samom europskom vrhu po broju regrutiranih članova od strane terorističkih organizacija u Siriji i Iraku. Društvene mreže pogoduju lakšem i slobodnijem prijenosu poruka te na širenje radikalizacije i terorističkih ideja. Potrebno je osmisliti komunikacijske strategije i planove kao vid uspješne prevencije i borbe protiv terorizma.
