Poštovani, zadovoljstvo nam je pozvati vas na Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju Dani kriznog upravljanja koja će se održati 26. i 27. listopada 2022. u prostorima Veleučilišta Velika Gorica.
Konferencija će trajati dva dana i namijenjena je predstavljanju novih znanstvenih i stručnih spoznaja stručnjaka i istraživača koji se bave temama povezanima s kriznim upravljanjem, a prethodi joj niz aktivnosti:
- 22.10.2022. Pokazno-terenska vježba Civilne zaštite “VG potres 2022.”
- 24.10.2022. Radionica “Razvoj kriznog menadžmenta kroz projekte EU“
- 25.10.2022. Okrugli stol s temom “Civilna zaštita u lokalnoj zajednici“
Konferenciju možete pratiti kao sudionik ili se aktivno uključiti kao autor. Autori trebaju do 9. rujna 2022. prijaviti sažetak koji će biti recenziran. Autori pozitivno ocijenjenih sažetaka biti će pozvani da predstave svoja saznanja i istraživanja kroz prezentaciju ili poster. Prilikom prijave sažetaka autori trebaju naznačiti žele li nakon prezentiranja predati i cjeloviti rad. Rok za predaju cjelovitih radova je 20. studeni 2022. Sažeci će biti objavljeni u knjizi sažetaka, radovi u zborniku radova, a autori posebno kvalitetnih istraživačkih radova biti će pozvani da ih prijave za objavu u međunarodnom znanstvenom časopisu Annals of Disaster Risk Sciences. Jezici konferencije i zbornika radova su hrvatski i engleski, a jezik znanstvenog časopisa je isključivo engleski.
Upute za prijavu sažetaka i radova dostupne su ovdje.
Tematske cjeline
1. Suvremene ugroze i novi rizici
U suvremenom svijetu sve je više neizvjesnosti i nepredvidljivosti u području sigurnosti. Tradicionalne prijetnje, promjene u okolini, nove prijetnje i novi rizici, suvremenu sigurnost čine jedno od najsloženijih područja djelovanja suvremenih država. S obzirom na tu kompleksnost, država mora u sklopu suvremene sigurnosti postati svjesna svih opasnosti. Jedan dio zemalja još uvijek je orijentiran na vlastite sigurnosne izazove, a druge prilagođavaju svoju vanjsku politiku novoj rekonstrukciji arhitekture međunarodnih odnosa.
2. Korporacijska sigurnost
U kompanijama sve se više uviđa jasna potreba za uvođenjem posebne funkcije koja će se baviti sektorom sigurnosti. Pojam korporativna sigurnost prepoznatljiv je kao pojam koji označava zaštitu poslovnih subjekata, a posebno velikih kompanija ili korporacija. Korporativna sigurnost osim funkcije tjelesne i tehničke zaštite, zaštite informacijskog sustava, intelektualnog vlasništva, robnih marki i sličnih vrijednosti, obuhvaća i krizni menadžment i analizu rizika s ciljem uklanjanja svih oblika ugrožavanja, smanjenja posljedica njihovog djelovanja i osiguranje kontinuiteta poslovanja. Korporativna sigurnost predstavlja ukupnu sigurnost kompanije.
3. Informacijska i kibernetička sigurnost
Informacijsko-komunikacijske tehnologije postale su temelj, a negdje i (pred)uvjet funkcioniranja brojnih društvenih, gospodarskih i obrazovnih procesa u cjelini, a njihova zastupljenost raste i dalje iz godine u godinu. Sukladno utjecaju koji informacijsko-komunikacijske tehnologiju već imaju, raste i mogućnost nastanka neželjenih događaja koji više nisu samo klasične tehničke prirode, već su složene, usmjerene i često kombinirane prirode, čija je pojavnost sve učestalija. Za ostvarenje rasta i razvoja u svim područjima nužna je infrastruktura koja je primjerena, sigurna i otporna, odnosno, sposobna ispuniti zahtjeve koji se od nje traže i istovremeno te zahtjeve nastaviti ispunjavati i prilikom ostvarenja najrazličitijih prijetnji i ugroza, čiji broj i vrsta rastu svakodnevno. Kako bi se postigla, zadržala i osigurala primjerena razina informacijske i kibernetičke sigurnosti, potrebno je zbog njihove multidisciplinarne prirode raditi praktično na svim područjima, a zbog njihove interdisciplinarne prirode postići sinergiju stručnjaka iz svih povezanih područja. Područja mogućih tema obuhvaćaju: zlonamjerni softver, računalne mreže, komunikacijske tehnologije, elektroničke usluge, zaštitu podataka, kibernetičke napade, društvene mreže, računalne prijevare, elektroničko obrazovanje, sigurnosne tehnologije, metode i alate.
4. Psihosocijalni i zdravstveni aspekti katastrofa i kriznih situacija
Mentalno zdravlje pojedinca našlo se na udaru kao jedna od posljedica epidemioloških mjera. Pozivamo autorice i autore da prezentiraju svoja iskustva i spoznaje o mentalnom zdravlju i psihološkoj otpornosti u uvjetima pandemije, kao i psihosocijalnim intervencijama nakon velikih nesreća poput pošlogodišnjih potresa.
Globalna pandemija izrazito je opteretila sustave zdravstvene zaštite diljem svijeta, a u Hrvatskoj se taj sustav našao pod dodatnim pritiskom u potresom pogođenom području. Želimo potaknuti diskusiju o organizaciji zdravstvene zaštite u izvanrednim stanjima, epidemijama i mjerama sprečavanja širenja zaraznih bolesti u kriznim situacijama.
5. Zelena tranzicija i održivi razvoj
Klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju izazov za sve članice Europske unije pa tako i Republiku Hrvatsku. Sve upućuje na pojave ekoloških kriza koje mijenjanju temeljne ekonomske aktivnosti, ponašanje potrošača ali i proizvođača. Stoga se nameće pitanje prelaska zemalja našeg okruženja u smjeru zelenih tehnologija ispunjenjem Europskog zelenog plana, a time i osiguravanje ispunjenja ciljeva održivog razvoja. Tematska cjelina ima za cilj dati najaktualnija istraživanja u procesu prilagodbe zelenoj i ekonomski efikasnoj Europi te postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
